Rečnik ekonomskih pojmova

A
B
C
Č
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
Hartije od vrednosti

Pisani dokument ili isprava koja svom držaocu (vlasniku) daje određena imovinska prava, koja može da iskoristi samo pod uslovima zakonitog vlasništva nad tim hartijama od vrednostima. Predstavljaju najveću i najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima.

Hedž fondovi

Specifična vrsta investicionih fondova, koji u svojim špekulativnim poslovima koriste tehniku hedžinga, odnosno zaštite od valutnog rizika,  kako bi smanjili rizike. Imaju visok stepen zaduženosti u odnosu na sopstvena sredstva.

Hiperinflacija

"Inflacija van kontrole" predstavlja veoma brz rast cena (po Caganu, preko 50% mesečno) i drastičan pad vrednosti novca, najčešće kao posledica visoke budžetske potrošnje finansirane štampanjem novca bez pokrića.

Indirektni korisnici budžetskih sredstava

su pravosudni organi, mesne zajednice, javna preduzeća, direkcije i fondovi osnovani od strane lokalnih vlasti.

Finansiraju se iz javnih prihoda čija je namena utvrđena posebnim zakonom, ustanove osnovane od strane Republike, odnosno lokalne vlasti, nad kojima osnivač, preko direktnih korisnika budžetskih sredstava, obavlja zakonom utvrđena prava u pogledu upravljanja i finansiranja, kao i budžetski fondovi;

Indirektno vlasništvo

Označava mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u pravnom licu da efektivno ostvari vlasnička prava u tom licu koristeći vlasništvo koje drugo lice direktno ima u tom pravnom licu.

Inflacija, bazna inflacija

Izračunava se na bazi promena cena na malo robe i usluga: 60 poljoprivrednih i 340 industrijskih proizvoda i 80 vrsta usluga.

Cene na malo definisane su kao cene po kojima trgovine na malo, individualni poljoprivredni proizvođači i vršioci usluga prodaju robu krajnjem potrošaču i sadrže porez na promet. Bazna (core) inflacija obračunava se na osnovu promena cena na malo nesezonske robe i usluga koje se formiraju prema uslovima tržišta. Ne obuhvata cene robe u nekim od režima regulacije (energenti, komunalne i druge usluge, lekovi i dr.), kao ni poljoprivredne proizvode.

Inflacioni rizik

Proističe iz mogućnosti neočekivanog opšteg rasta cena iznad projektovane inflacije.

Inicijalna banka

Banka koja prima prvi nalog za plaćanje kojim se inicira transakcija plaćanja.

Inostrane hartije od vrednosti

Hartije od vrednosti čije je izdavanje odobrio nadležni organ za hartije od vrednosti u inostranstvu. Inostranim hartijama od vrednosti smatraju se i hartije od vrednosti i drugi finansijski instrumenti koje izdaju domaća pravna lica u inostranstvu.

Inostrani finansijski kredit

Kredit kojim inokreditor domaćem licu - dužniku stavlja na raspolaganje finansijska sredstva uplatom na račun dužnika.

Inostrani komercijalni kredit

Kredit za uvoz robe koji domaćem licu - kupcu (dužniku) odobrava inostrani prodavac (inokreditor).

Inostrani kredit

Sredstva koja inokreditor odobrava domaćem licu - dužniku, uz obavezu vraćanja glavnice sa plaćanjem ili bez plaćanja obračunate kamate.

Inostrani robni kredit

Kredit koji inokreditor (banka ili druga finansijska organizacija), koji nije prodavac, kupcu (dužniku) odobrava radi finansiranja uvoza robe, pri čemu inokreditor obavezu izmiruje neposredno isporučiocu.

Institucionalni investitori

Institucionalni investitori (osiguravajuća društva, penzioni fondovi, investicioni fondovi, fondacije, investicione kompanije) svoja novčana sredstva uglavnom ulažu u hartije od vrednosti i pojavljuju se kao moćni investitori na tržištu kapitala.

Instrumenti finansijskog tržišta

Predstavljaju predmet trgovanja na finansijskom tržištu.

Obuhvataju istovremeno i finansijsku akitivu kojom raspolažu investitori, koji unosno ulažu sredstva, i finansijsku pasivu, vezanu za izdavaoce, tj. emitente, koji prikupljaju sredstva. Postoji veliki broj finansijskih instrumenata: hartije od vrednosti, depoziti, prava, devize, potraživanja.

Instrumenti monetarne politike

Instrumenti putem kojih centralna banka reguliše količinu novca u opticaju i kamatne stope na tržištu novca radi ostvarivanja ciljeva monetarne politike.

Dele se na direktne i indirektne. Direktni instrumenti su eskontna stopa, obavezna rezerva, odobravanje kratkoročnih kredita i sl., a indirektni operacije na otvorenom tržištu.

Instrumenti monetarne politike za finu kontrolu

Operacije na otvorenom tržištu - indirektni instrumenti monetarne politike.

Instrumenti plaćanja

Instrumenti kojima se obavljaju plaćanja ili naplate sa računa - gotovim novcem ili bezgotovinski: nalog za uplatu ili nalog za isplatu, nalog za prenos i nalog za naplatu.

Interkalarna kamata

je kamata koja se obračunava i naplaćuje samo za vreme korišćenja kredita, odnosno do momenta kada se počinje sa otplatom kredita. Obračunava se od momenta odobravanja kredita pa do prve uplate rate.

Interna konvertibilnost

Interna konvertibilnost određene valute označava pravo rezidenata da određenu valutu razmenjuju za strane valute u neograničenom iznosu, po važećem deviznom kursu.

International Actuary Association (IAA)

Međunarodno udruženje aktuara.

International Association of Insurance Supervisors (IAIS)

Međunarodno udruženje supervizora osiguranja.

Intervencija centralne banke na tržištu

Intervencija direktnom kupovinom, odnosno prodajom deviza ili indirektnim uticajem na ponudu i tražnju preko tržišta novca.

Investiciona jedinica

Srazmerni obračunski udeo u ukupnoj neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda. Investicioni fondovi Specijalni fondovi koje formiraju institucionalni investitori.

Postoji više kategorija investicionih fondova: otvoreni, zatvoreni, specijalni, akcijski, mešoviti itd.

ISIN broj

International Securities Identification Number - međunarodna identifikaciona oznaka hartija od vrednosti, koju dodeljuju nacionalne agencije (u Srbiji Centralni registar hartija od vrednosti).

Izdavanje dozvole za rad banke

Narodna banka Srbije izdaje dozvolu za rad banke posle davanja preliminarnog odobrenja i podnošenja zahteva za davanje te dozvole.

Uz zahtev za izdavanje dozvole, osnivači banke prilažu: dokaz o uplati novčanog dela osnivačkog kapitala i o prenosu nenovčanih sredstava u osnivački kapital banke, kao i izjavu o poreklu tih sredstava; dokaze o tome da su obezbedili odgovarajući poslovni prostor i nabavili i pripremili opremu za nesmetano poslovanje banke, da taj prostor ispunjava zakonom utvrđene uslove u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapređenja životne sredine, kao i da taj prostor i ta oprema omogućavaju pristup svim relevantnim podacima i informacijama potrebnim za vršenje kontrolne funkcije Narodne banke Srbije; dokaz o tome da su angažovali spoljnog revizora sa liste koju objavljuje Narodna banka Srbije, kao i podatke o organizacionoj strukturi i kadrovskoj osposobljenosti banke.

Izdavaoci hartija od vrednosti

Subjekti koji emituju hartije od vrednosti radi prikupljanja finansijskih sredstava. To mogu biti domaća pravna lica, državna zajednica, članice državne zajednice, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i Narodna banka Srbije.

Izjava o poravnanju

Pismena potvrda kojom osiguranik izjavljuje da su, prijemom navedenog novčanog iznosa, namirena sva njegova potraživanja iz štetnog događaja po određenom ugovoru o osiguranju.

Izveštaj o promenama na kapitalu

Deo finansijskog izveštaja u kome se prikazuju podaci o promenama (povećanjima i smanjenjima) sopstvenog kapitala jednog pravnog lica u periodu od početka poslovne godine do dana bilansiranja.

Izveštaj o tokovima gotovine

Deo finansijskog izveštaja u kome se prikazuju podaci o prilivima i odlivima gotovine jednog pravnog lica po osnovu poslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i finansiranja, u periodu od početka poslovne godine do dana bilansiranja.

© Skockajte Budžet 2009. Sva prava zadržana
Birn ProConcept