Rečnik ekonomskih pojmova

A
B
C
Č
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
Berzanske provizije

Za svoje posredovanje na berzi berzanski posrednici obično naplaćuju proviziju, tzv. brokeražu, koja se određuje kao procenat od obavljenog prometa, koji opada sa porastom vrednosti transakcije.

Berzanski kurs akcija

Odnos tržišne cene akcije i njene nominalne vrednosti.

Berzanski posrednik

Pravna lica koja imaju dozvolu za pristup berzi i ovlašćeni su da sklapaju berzanske poslove kao kupci i kao prodavci.

Posluju sa drugim ovlašćenim posrednicima, a predmet trgovine su hartije od vrednosti i roba koja je zvanično registrovana na berzi. Berzanski posrednici su brokeri, koji rade za tuđ račun, i dileri, koji kao finansijski posrednici rade za svoj račun.

Bilans stanja

deo finansijskog izveštaja u kome se prikazuje stanje i struktura imovine (aktiva), kao i kapitala i obaveza (pasiva) jednog poslovnog lica, odnosno preduzetnika, na dan bilansiranja u poslovnoj godini.

Bilans uspeha

Deo finansijskog izveštaja u kome se prikazuju podaci jednog pravnog lica, odnosno preduzetnika, o prihodima, rashodima i rezultatu u periodu od početka godine do dana bilansiranja u poslovnoj godini.

BIS (Banka za međunarodna poravnanja)

"Banka centralnih banaka" osnovana 1930. godine sa sedištem u Bazelu.

Osnovni zadatak joj je da koordinira i unapređuje saradnju centralnih banaka, u prvom redu u oblasti monetarne politike, kao i da posreduje u međunarodnom obračunu evropskih centralnih banaka.

Blagajnički zapisi Narodne banke Srbije

Kratkoročne diskontne hartije koje emituje Narodna banka Srbije s ciljem povlačenja viškova likvidnih sredstava iz bankarskog sektora. Njihovi kupci su isključivo banke.

Blu čip akcije (engl. Blue Chip)

Akcije velikih, poznatih i visoko rangiranih preduzeća, koja se odlikuju redovnim isplatama dividendi, kvalitetnim menadžmentom, dobrim plasmanima proizvoda i usluga.

Bonitet

Sposobnost korisnika kredita da preuzme i ispuni finansijsku obavezu plaćanja o roku, kao i sve prispele kamate. Bonitet obuhvata stepen lične kreditne sposobnosti (ugled, preduzetnička sposobnost, stručno znanje, prodornost), opštu materijalnu sposobnost i solidnu poziciju na tržištu.

Bonitet se često ne poklapa sa pojmom likvidnosti, budući da dužnik može biti dobrog bonitetnog statusa, a ipak kratkoročno nelikvidan.

Bonitetna kontrola

Kontrola kreditne sposobnosti zajmoprimca. Usmerena je u prvom redu na kontrolu prinosa zajmotražioca, kao i na njegovu buduću prinosnu snagu.

U svrhe analize koriste se bilansi uspeha, finansijski planovi, trgovinski bilansi, planovi za plasman proizvoda i sl. Proverava se takođe i ugled zajmotražioca u poslovnom svetu, njegova stručnost i preduzetnička sposobnost.

Bonus

Popust na premiju, na koji osiguranik stiče pravo ukoliko nije prijavljena šteta iz osiguranja za koju je odgovoran osiguranik.

Bordro premija

Spisak rizika koji čine portfelj reosiguranika.

Bordro šteta

Spisak rizika na kojima se desio osigurani slučaj, odnosno na kojima je u proteklom periodu šteta delimično ili u potpunosti isplaćena.

Bretonvudski sporazum

Međunarodna konferencija UN o monetrnim i finansijskim pitanjima održana u Breton Vudsu

Odražana (u američkoj državi Nju Hempšajr) 1944. godine, na kojoj je zaključen Sporazum o osnivanju Međunarodnog monetarnog fonda i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Učesnici konferencije odlučili su se za uvođenje fiksnih pariteta kurseva valuta, sa maržom fluktuacije +/-1% oko SAD dolara. Bretonvudski sporazumi stupili su na snagu 1946. godine.

Brokerske firme

Posredničke finansijske institucije koje u trgovanju hartijama od vrednosti nastupaju u svoje ime, a za račun svojih klijenata (komisionari) ili u ime i za račun svojih klijenata (zastupnici).

Brzina opticaja novca

Brzina kojom se određena količina novca (gotov novac i depozitni novac) u određenom vremenskom intervalu angažuje u nacionalnoj privredi jedne zemlje, kako bi se izvršio nominalan obim transakcija.

Brzina opticaja novca je indikator koji ukazuje koji obim novčane mase je potreban da bi se obavio određeni obim operacija plaćanja ili transakcija.

Budžet

Osnovni dokument ekonomske politike Vlade. Sveobuhvatan plan prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine i plan rashoda i izdataka za nabavku nefinansijske imovine.

Budžet lokalne vlasti

Budžeti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave.

Budžetska inspekcija

Poslove budžetske inspekcije obavlja Ministarstvo finansija.

Funkcija budžetske inspekcije, službe za budžetsku inspekciju autonomne pokrajine i službe za budžetsku inspekciju jedinice lokalne samouprave je kontrola trošenja novca kod korisnika budžetskih sredstava, organizacija, preduzeća, pravnih lica i drugih subjekata. Rad budžetske inspekcije je nezavisan i samostalan. Njen rad, ovlašćenja i obeležja urediće se posebnim aktom Vlade, na predlog ministra.

Budžetska klasifikacija

Budžet se priprema i izvršava na osnovu sistema jedinstvene budžetske klasifikacije.

Budžetska klasifikacija obuhvata ekonomsku klasifikaciju prihoda i primanja, ekonomsku klasifikaciju rashoda i izdataka, organizacionu klasifikaciju, funkcionalnu klasifikaciju, programsku klasifikaciju i klasifikaciju prema izvorima finansiranja.

Budžetski deficit

Ukupni iznos prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine manji je od ukupnog iznosa rashoda i izdataka za nabavku nefinansijske imovine.

Budžetski fond

Evidencioni račun u okviru glavne knjige trezora, koji otvara Vlada, odnosno nadležni izvršni organ lokalne vlasti.

To se radi kako bi se pojedini budžetski prihodi i rashodi vodili odvojeno, radi ostvarivanja cilja koji je predviđen posebnim republičkim, odnosno lokalnim propisom ili međunarodnim sporazumom. Budžetskim fondom upravlja nadležno ministarstvo, odnosno nadležni lokalni organ uprave.

Budžetski sistem

Budžet Republike Srbije, budžeti lokalne vlasti i finansijski planovi organizacija za obavezno socijalno osiguranje.

Budžetski suficit

Ukupni iznos prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine veći je od ukupnog iznosa rashoda i izdataka za nabavku nefinansijske imovine.

CAMEL

predstavlja jedinstveni sistem rangiranja banaka.

Spisak kriterijuma za rangiranje: Capital adequacy (adekvatnost kapitala), Accet quality (kvalitet aktive), Management quality (kvalitet upravljačke strukture), Earnings (zarada) i Liquidity (likvidnost).

Cedent

Osiguravač koji deo svog rizika ustupa reosiguraču - cesionaru, kako bi smanjio rizike.

CEECSDA (engl. Central and Eastern European Central Securities Depository Association)

Institucija koja vodi jedinstvenu evidenciju o vlasnicima svih hartija od vrednosti koje su emitovane na području Republike Srbije.

Pored toga, predstavlja klirinšku kuću koja vobavlja kliring (zbirno vodjenje računa učesnika u platnom prometu) i saldiranje obaveza i potraživanja u hartijama od vrednosti i novcu. Uskladio je svoje poslovanje sa svim drugim akterima na finansijskom tržištu - Beogradskom berzom, Ministarstvom finansija i Narodnom bankom Srbije. Takođe, član je međunarodnih organizacija koje su relevantne za kliring i saldiranje hartija od vrednosti (ANNA, SEESSDA, ISSA).

Cesionar

Reosiguravač koji preuzima deo rizika osiguravača - cedenta.

CHIPS

Platni sistem za kliring velikih plaćanja u realnom vremenu, u dolarima.

Koristi bilateralno i multilateralno izračunavanje neto pozicija za maksimalni efekat likvidnosti. CHIPS je jedini sistem velikih plaćanja sa mogućnošću prenosa velikih plaćanja u komercijalne svrhe. Procesira preko 257.000 transakcija dnevno u bruto vrednosti od preko 1,3 triliona dolara. Najveća je platna platforma koju koriste vodeće svetske banke u 22 zemlje sveta.

Ciljana inflacija

Stopa inflacije koju centralna banka planira za određeni period. Kao mera za inflaciono ciljanje koristi se: 1) indeks cena na malo, 2) harmonizovani indeks cena na malo i 3) bazna (core) inflacija.

© Skockajte Budžet 2009. Sva prava zadržana
Birn ProConcept