Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Miodrag Zec ukazao je danas u emisiji „Kažiprst“ na Radiju B92 da budžet nije transparentan u meri u kojoj bi trebalo da bude, čak ni u programskim ministarstvima u vladi.
Budžet nije promenjen i da bi imali novi model razvoja, to podrazumeva drastičnu štednju, štednju gde se može štediti, povećanje prihoda koji se zapravo mogu povećati, što nije slučaj kod nas, istakao je Zec.
On je kazao da je neophodno da donosioci odluka građanima predstave prihodnu i rashodnu stranu budžeta, čineći budžetski proces transparentnim, jer kako je rekao, javnost mora da ima uvid u budžet i sve propratne dokumente.
Po njegovim rečima, veoma je delikatno pitanje na šta će se i kako trošiti novac iz budžeta i da vlast mora da se bavi davanjem konkretnog odgovora na to pitanje.
“Bitno je da filozofija budžeta bude jasna, a ona to nije. Filozofija budžeta je kada mi kažemo da ćemo se promeniti. Tada mi moramo promeniti strukturu, pa moramo kao vlada izaći i reći: da, skupo nam je školstvo, skupo nam je zdravstvo, hajde da vidimo koje to škole mi finansiramo, šta se tu uči, ko i koliko uči.” – rekao je Zec.
Govoreći o strategiji razvoja, Zec je kazao da se tu ključni efekat daje obrazovanju, i da bi se postigli efekti obrazovanja neophodna je reforma školstva kako bi se u sledećih deset godina pojavili rezultati te reforme, što bi trebalo projektovati u sve društvene procese.
“Mi već više od dvadeset godina pokušavamo da uradimo preraspodelu siromaštva i deficita, i tako ličimo na jedno domaćinstvo gde svi traže a niko ne donosi platu, što nas čini društvom koje nema viziju”.
Minitsratvo obrazovanja jedno je od pet ministarstava u vladi sa programskim budžetom koji omogućava uspostavljanje veza između programskih rezultata i budžetskih alokacija i obezbeđuje bolju vidljivost samih rezultata umesto prikazivanja pregleda utrošenih sredstava. Drugim rečima, programski budžet podrazumeva postojanje konkretnih programa za koje su u budžetu odvojene konkretno određene sume novca. Na taj način se kreatorima vladinih politika omogućuje da uspostave bolje odnose između traženih resursa, strategija, programa i rezulata.
Srbija je poslednja na listi 34 evropske zemlje po kvalitetu zdravstvene zaštite, pokazuje Evropski zdravstveni potrošački indeks(EHCI). Loše mišljenje o srpskom zdravstvenom sistemu imaju i građani.